Prvi put je ideja da se susretnu Bošnjaci rasuti širom prostrane Kanade i Sjedinjenih Američkih Država spomenuta na sastanku džematskog odbora BIZ Gazi Husrev-beg, održanom u februaru 1996. godine.
Tada je džematska zgrada u 122 North Queen Str. bila dovoljno funkcionalna da omogući organiziranje raznih aktivnosti vjerskog i nacionalnog karaktera. Ideju za održavanje susreta predložio je tadašnji džematski imam Tajib-ef. Pašanbegović obrazloživši to potrebom otvaranja procesa povezivanja brojne bošnjačke emigracije na području sjevernoameričkog kontinenta. Istaknuo je da, koliko god da je veliki posao organizirati takav skup, toliko je to hairli ideja i važan korak za budućnost bošnjačke dijaspore na koji bi BIZ Gazi Husrev-beg, jednog dana, mogao gledati s ponosom. Odbor se složiovs idejom i predloženim terminom, izabrao peteročlanu komisiju na čelu s imamom i dao joj zaduženje da formira tim za organiziranje Prvog susreta Bošnjaka. Radu tog dosta širokog tima posebno su doprinijeli: Hajrudin Dubrovac, Asim Ibrahimagić, Namik Dedić i Dževad Zaganjori.
Prvi Susreti Bošnjaka Sjeverne Amerike održaji su prvog vikenda u augustu 1996. godine. Dominantni segmenti u programu Susreta, pored kratkog vjerskog u mesdžidu, bili su: nogometni turnir, svečana večera i teferič. Na večeri su se, pored domaćina, prisutnima obratili i predstavnici zastupljenih bošnjačkih zajednica. U cjelini, skup je bio neočekivano dobro posjećen. Prisustvovali su mu mnogi naši ljudi, posebno puno mladih, i to ne samo iz Toronta i obližnjih gradova: Hamiltona, St. Catharines, Niagara Falls, i Londona, nego i onih udaljenijih: Windsor, Ottawa, Montreal, ali i iz susjednih američkih gradova: Detroita, Buffalo, Erie i Rochester, pa i nekolicina iz dalekog Čikaga. Naročito je bilo zapaženo srazmjerno veliko prisustvoBošnjaka iz Detroita. Bio je to dobar početak, koji je davao nade daće, u Torontu inicirana ideja bošnjačkih susreta, jednog dana biti široko prihvaćena.
Drugi, treći i četvrti Susreti Bošnjaka Sjeverne Amerike
Drugi Susreti Bošnjaka Sjeverne Amerike održani su slijedeće, 1997. godine, a godinu kasnije i treći. Svaki put posjeta je bila impresivnija, kao i zastupljenost bošnjačkih zajednica iz Kanade i SAD-a. Uporedo s tim, i program Susreta, sadržajno i kvalitativno, bio je bolji. Ono što je počelo vrlo skromno u Torontu, u augustu 1996. godine, postepeno je postajalo tradicija. Ipak, ni nakon uspješno održanog Trećeg susreta, 1998. godine, nijedna od zastupljenih gostujućih zajednica nije ispoljila spremnost da uzme na sebe organiziranje slijedećeg.
Četvrti susreti Bošnjaka Sjeverne Amerike održani su ponovo u Torontu, no bilo je očito da je ideja bošnjačkih susreta dobivala sve veću podršku u našem narodu. S pripremama za čevrtke Susrete, kojem je domaćin ponovo bio džemat BIZ Gazi Husrev-beg, krenulo se osjetno ranije nego u slučaju prethodna tri. Cilj je bio da se na tom skupu osigura što veće prisustvo Bošnjaka iz dva tada najjača bošnjačka džemata u Americi, džemata iz Čikaga (Chicago) i Njujorka (New York), jer je samo tako, u Torontu započeta inicijativa, mogla imati jake izglede na uspjeh.
Nade da će Bošnjaci iz Čikaga i Njujorka konačno podržati ideju susreta nisu iznevjerene, pa je domaćin mogao da radi na pripremanju nove inicijative, čije je prihvatanje trebalo da otvori put uspostavljanju veoma važne institucije za Bošnjake u ovom dijelu dijaspore. Najbitniji segment četvrtih Susreta Bošnjaka Sjeverne Amerike bio je važan sastanak predstavnika bošnjačkih zajednica koje su na tom skupu bile zastupljene. Predstavnici džemata BIZ Gazi Husrev-beg (džematski imam I član Organizacionog odbora Muhamed Džumhur), njima su prezentirali ideju za osnivanje Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. Oni su ukazali na potrebu formiranja organizacije koja bi imala bolje šanse da privuče širu bošnjačku populaciju na sjevernoameričkom kontinentu i kvalitetno je uveže i usmjerava, istaknuvši pri tome da, zbog ravnodušnosti pa i nesklonosti nekih naših ljudi prema vjeri, nije realno očekivati da džemati ispune takvu obimnu i kompleksnu zadaću.
Da bi pokazali da su njihove namjere krajnje iskrene i dobronamjerne, predstavnici domaćina predložili su da slijedeći – Peti susreti Bošnjaka Sjeverne Amerike i Osnivačku skupštinu za formiranje Kongresa – organizira najstariji i tada najmoćniji bošnjački džemat u Sjevernoj Americi– Islamski kulturni centar Čikago. Bio je to krajnje nesebičan potez kojim je domaćin prva četiri susreta Bošnjaka, džemat BIZ Gazi Husrev-beg, nakon što je upornošću i entuzijazmom na noge uspravio ideju godišnjih bošnjačkih skupova, pokazao da nije u trci za liderstvo i vlastitu promociju, nego za dobrobit Bošnjaka. Prisutni predstavnici Islamskog kulturnog centra, predvođeni imamom Senadom-ef. Agićem, prihvatili su tu ponudu,što je bio izuzetno velik podsticaj daljoj afirmaciji bošnjačkih susreta.
Izvor: Tajib ef. Pašanbegović. Kratka historija Bošnjaka u Kanadi: Džemat Gazi Husrev-beg, str. 135-139.
